Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliku ili Strasnu subotu, hrišćanski praznik posvećen uspomeni na pogreb Isusa Hrista o njegov silazak u Had. Velika subota je deo strasne sedmice i uvod u Vaskršnje praznike.Pravoslavna crkva veruje da je Isus bio toga dan u grobu Telom, a da je duhom bio u Hadu, a u isto vreme na prestolu bio sa Ocem i Duhom, samim tim što je On sveprisutni Bog, neodvojiv od druga dva lica Svete Trojice.Na taj dan, Isus Hristos je pokazao da je došao kraj starom veku koji je bio obeležen svetkovanjem subotnjeg dana i otpočeo novi vek u kome se svetkuje dan Njegovog Vaskrsenja. Na taj poslednji dan Nedelje stradanja i smrti vernici celivaju plaštanicu na Hristovom grobu koja se na Veliki petak svečano iznosi pred pravoslavne oltare i krajem dana u subotu, pred slavlje Vaskrsenja, uz poseban ritual ophoda oko crkve unosi u oltar.
Na Veliku subotu se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika. Sprema se i čisti kuća, boje jaja, po pravilu izjutra pre izlaska sunca. Na veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove.
Ponoćnom Vaskršnjom liturgijom završavaju se dani žalosti i počinje praznik Vaskrsenja. Početak vaskršnjeg slavlja oglašava se zvonima na pravoslavnim hramovima koja prvi put zvone posle dana žalosti kada se, umesto liturgija, služe carski časovi, a bogosluženja najavljuju drvenim klepalima.