Zvona Sabornog hrama Svete Trojice u Vranju jutros su pozivala vernike na svetu liturgiju. Na praznik Velike Gospojine, ili Uspenja Presvete Bogorodice, hrišćani se okupljaju u molitvi i zajedništvu, obeležavajući trenutak kada se, prema predanju, Bogorodica vaznela na nebesa.
Praznik Uspenja Presvete Bogorodice nas podseća da je ona svojim životom i molitvama bila stub hrišćanske zajednice.U Sabornom hramu Svete Trojice u Vranju okupio se veliki broj vernika.
Veruje se da je Bogorodica zaštitnica žena, majki i bolesnih, a ovaj praznik u srpskom narodu zauzima posebno mesto. Vernici na praznik Velike Gospojine u hram donose bosiljak na osvećenje, jer se smatra da ova biljka čuva dom od bolesti i nesreće. Na Veliku Gospojinu se ne rade teški kućni poslovi, a veruje se i da je vreme između Velike i Male Gospojine najpovoljnije za branje lekovitog bilja. Vernike učimo da ovaj dan provedu u molitvi, ljubavi i zajedništvu, a Bogorodici, majci Božijoj se obraćamo kao zaštitnici svih porodica, istakao je u besedi sveštenik eparhije Vranjske Nemanja Milić.
U eparhiji vranjskoj više hramova posvećeno je Presvetoj Bogorodici – među njima stara crkva Uspenja u Vranju, hram u Vladičinom Hanu, u Preševu, Vrtogošu i drugim mestima. Na praznik Velike Gospojine, u ovim crkvama okuplja se veliki broj vernika. Velika Gospojina ujedno označava i kraj dvonedeljnog Gospojinskog posta, a u mnogim mestima širom Srbije obeležava se i vašarima i narodnim saborima.

