Za pravoslavne hrišćane Veliki petak je najtužniji dan, dan kada je Gospod Isus Hristos razapet na krstu na brdu Golgota iznad Jerusalima. Svojim stradanjem Hristos je iskupio grehe čitavog ljudskog roda, dok je svojim vaskrsenjem u nedelju potvrdio istinitost vere koju je svedočio i pobedio smrt. Na današnji dan crkvena zvona potpuno zamiru jer su ona simbol radosti, pa se umesto njih sve do Vaskrsa koriste drvena klepala. U skladu sa tugom koju ovaj dan nosi, vernici se uzdržavaju od bilo kakvog veselja i muzike, a praktikuje se najstroži post na vodi. Mnogi se u potpunosti uzdržavaju od hrane sve do popodnevnih časova kada se u hramovima iznosi plaštanica.
Na ovaj sveti dan ne rade se nikakvi poslovi, kako u polju tako ni u kući, već se vreme provodi u molitvi i tihovanju. U crkvama se ne služi liturgija jer je na ovaj dan sam Hristos prineo sebe na žrtvu, već se čitaju carski časovi koji kroz molitve i jevanđelja podsećaju na stradanja Hristova od suđenja kod Pilata do skidanja sa krsta i polaganja u grob. Čak i u trenucima najtežih muka, ruganja i bičevanja, Isus Hristos nije jadikovao niti tražio kaznu za svoje progonitelje, već je kroz beskrajnu ljubav molio Oca nebeskog da im oprosti jer zaista ne znaju šta čine, ostavljajući čovečanstvu najvišu pouku o praštanju i sastradanju.

