Odavanjem pošte, parastasom i polaganjem venaca i cveća poginulim ratnicima u Prvom svetskom ratu ispred Spomen kosturnice na Šapranačkom groblju, obeležen je4. oktobar,Dan oslobođenja Vranja u Prvom svetskom ratu.Pomen poginulim ratnicima iz vranjskog kraja služio je vladika vranjski Pahomije sa sveštenstvom.
U Prvom svetskom ratu Srbija je napadnuta 1914. godine od strane Austro-Ugarske i njenog saveznika Nemačke, kojima se pridružila Bugarska, a kasnije Italija i Turska. Južne i istočne krajeve Srbije, uključujući i naš grad, okupirala je Bugarska.Otvoren je Balkanski, a kasnije i Solunski front, a u vrlo značajnim bitkama učestvovali su i ljudi iz vranjskog kraja, kao pripadnici Vranjskog pešadijskog puka, koji je bio u sastavu Moravske divizije.
O jednom od najtežih perioda koji je odredio sudbinu srpskog naroda, govorio je gradonačelnik dr Slobodan Milenković.
– Ako možemo da izdvojimo jedan period u istoriji koji je odredio sudbinu srpskog naroda, to je svakako Veliki rat. Imajući u vidu razmere razaranja, Prvi svetski rat ostavio je nesagledive posledice po naš narod, humanitarne, civilizacijske, a ponajviše demografske. Ogroman broj žrtava, vojnih i civilnih, trajno jepromenio sliku Srbije, u ratu koji nikako nije želela, rekao je gradonačelnik Vranja dr Slobodan Milenković.
Srbija, umorna i iznurena od Balkanskih ratova svakako nije želela novi sukob, rekao je Milenković i dodao dadvojna monarhija sa druge strane nije blagonaklono gledala na jačanje Srbije, koja je postala respektabilan faktor na Balkanu, i vojni i politički, To je trebalo sprečiti po svaku cenu, pa su Austro–Ugarska i Nemačka postale nestrpljive. Državni resursi pripremani su za rat, a Srbiju je trebalo izbrisati sa mape sveta. Za početak, treba je poniziti.
-Uostalom, kakva je bila priroda ultimatuma iz jula 1914. godine, koji je u većini svojih odredaba podrivao suverenitet i nezavisnost jednog naroda. Čak je i britanski državni sekretar Edvard Grej prokomentarisao ultimatum kao „najužasniji dokument koji je jedna država ikada uručila drugoj državi“. Neposredan povod za ultimatum i kasniji napad Austro-Ugarske na Srbiju bio je Sarajevski atentat na prestolonaslednika nadvojvodu Franca Ferdinanda, na Vidovdan 1914. godine. Desio se u specifičnom političkom trenutku, u vreme rađanja nacionalnih osećanja u Bosni i Hercegovini i pokreta za oslobođenje, ali i ujedinjenje južnoslovenskih naroda. Atentator, devetnaeatogodišnji Gavrilo Princip, uhapšen je i osuđen na 20 godina zatvora, rekao je gradonačelnik Milenković.
-Srbija se ne odriče Gavrila Principa i ne priznaje reviziju istorije i falsifikovanje istine. Srbija je u Velikom ratu izašla kao jedna od zemalja pobednica, uvek na strani pravede i pravednih. Zato osim slobode, moramo da branimo i naše nasleđe, kao zemlja vojnika i junaka, kao zemlja srčanih i odvažnih.
Svojim sugrađanima čestitam 4. oktobar, Dan oslobođenja Vranja u Prvom svetskom ratu. Živelo Vranje, živela Srbija, poručio je gradonačelnik Milenkovič.
– Prvi svetski rat u nacionalnoj svesti Srba ima posebno mesto. Za nas je to bio rat za život i smrt. U tom ratu nije se samo stradalo, već se ostvarila zavetna ideja oslobođenja i ujedinjenja srpskog naroda. Oslobođenjnr su srpske zemlje i stvorena država u kojoj jesloboda bila ideal, to je doba junaštva i stradanja i zato je 4. oktobar za Vranje, kao i ostali praznici posvećeni tadašnjem svetskom sukobu, važan temelj u očuvanju kulture sećanja na naše pretke, rekao je istoričar Milan Кasunić koji je govorio u ime Udruženja potomaka ratnika oslobodilačkih ratova Srbije do 1918.
Na Spomen kosturnicu, vence i cveće položili su gradonačelnik Vranja dr Slobodan Milenković sa saradnicima, načelnik štaba komande Četvrte brigade Кopnene vojske potpukovnik Saša Vučković sa saradnicima, narodni poslanici Dragan Nikolić i Goran Nikolić, zamenik predsednika gradske opštine Vranjska Banja Marko Nikolić, delegacije PU Vranje, Centra BIA Vranje, Udruženja potomaka ratnika oslobodilačkih ratova Srbije do 1918. godine, SUBNOR-a, udruženja Vojnih veterana, Pokreta veterana i Srpskih ratnih veterana, kao i delegacija srednjih škola.
U programu su nastupili Gradski mešoviti hor, članovi orkestra Muzičke škole „Stevan Mokranjac“ i glumci vranjskog Pozorišta Bojan Jovanović i Nikola Stojković.

