Krstovdan, ili Vozdviženje Časnog krsta, jedan je od velikih praznika Srpske pravoslavne crkve, koji se obeležava dva puta godišnje, što svedoči o njegovom značaju 18. januara: uoči Bogojavljenja i 27. septembra u znak sećanja na pronalaženje Časnog krsta na Golgoti, na kojem je raspet Isus Hristos, i njegov povratak u Jerusalim iz Persije.
Najvažnije pravilo koje bi svaka odrasla osoba trebalo da ispoštuje na ovaj dan jeste da ga provede u postu i molitvi. Post na Krstovdan je obavezan i spada u strožije forme – suhojedenje.
Suhojedenje podrazumeva uzimanje suve hrane (ili samo hleba i vode) jedanput dnevno, što je odmah nakon potpunog uzdržavanja od jela i pića po strogosti. Pravi post, međutim, ima i teološku (duhovnu) dimenziju. Ne sastoji se samo u uzdržanju od mrsne hrane (telesna strana), već i u uzdržavanju od loših misli, želja i dela, umnožavanju molitava i činjenju dobročinstava.
Kako podseća sveti Vasilije Veliki: „Korist od posta ne ograničavaj samo na uzdržavanje od jela, zato što je istinski post udaljavanje od zlih dela.“ Post je sredstvo koje obuzdava slastoljublje i stomakougađanje, vodeći vernika ka vršenju evanđelskih vrlina.

