Srpska pravoslavna crkva i vernici danas svetkuju Preobraženje Gospodnje, praznik posvećen trenutku kada se, prema hrišćanskom predanju, Hristos na gori Tavor preobrazio i zasijao božanskom svetlošću. U narodu se ovaj dan smatra i prelazom iz leta u jesen, pa su uz njega vezani brojni običaji i verovanja.
Preobraženje Gospodnje ubraja se u dvanaest velikih Hristovih praznika. Posvećeno je događaju sa gore Tavor, kada se Isus Hristos pred učenicima Petrom, Jakovom i Jovanom preobrazio i prvi put pokazao svoju božansku prirodu.
Praznik se uvek obeležava u vreme Gospojinskog posta, pa je i trpeza posna, uz ribu i vino. U crkvama se osveštava grožđe i deli vernicima, a tamo gde ga nema – drugo sezonsko voće.
Sa ovim danom vezuju se i brojna narodna verovanja – da se od tada „preobražava i gora i voda“, da prestaju letnje vrućine i da je to poslednji dan za kupanje u rekama. Smatra se da se na ovaj praznik ne spava i ne plače, jer će takvo stanje pratiti čoveka cele godine.
Preobraženje se naziva i letnje Bogojavljenje, jer se tada, po predanju, čuo glas Boga Oca. Narod veruje i da se na nebu otvaraju „Božja vrata“ i da se ispunjavaju iskrene želje.
Hramovi posvećeni ovom prazniku danas su puni vernika, a širom Srbije održavaju se crkveni vašari i narodno veselje.
Preobraženje je praznik koji nas podseća na duhovno i prirodno preobražavanje – dan kada se ne radi, ne spava i ne plače, a obavezno se proba osveštano grožđe, kao simbol novog početka.

