Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Lazarevu subotu odnosno Vrbicu. Lazareva subota praznuje se uoči praznika Cveti i posvećena je uspomeni na vaskrsenje četvorodnevnog Lazara i ulazak Gospoda Isusa Hrista u Jerusalim gde su ga deca svečano dočekala i pozdravila.
Događaj Lazarevog vaskrsenja prema Jevanđelju dogodio se u Vitaniji i uvod je u Vaskrsenje. Prema Jevanđelju, Hristos je stigao u Vitaniju četiri dana posle smrti Lazareve, oživeo ga i digao iz groba, pa je taj praznik poznat i kao Vaskrsenje Lazara Četvorodnevnog. U hrišćanstvu ovaj praznik ima značenje pobede života nad smrću te se na bogosluženjima danas pominju voljna stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo kao jemstvo za vaskrsenje svih vernika.
Na Lazarevu subotu beru se mlade vrbove grane koje se osveštavaju u crkvi i dele narodu. Zato se današnji praznik zove i Vrbica. Ovo je dan dečje radosti, jer je, prema jevanđelju, Hristos polazeći u Jerusalim rekao: „Pustite decu k meni, jer takvih je carstvo nebesko“. Običaj je da se deca, ukrašena zvončićima i venčićima, lepo obuku, odakle i potiče izreka: „Udesio se, kao za Vrbicu“.
Nekada su od kuće do kuće išle lazarice i dodole, koje su uz pesmu želele domu i ukućanima napredak i sreću. Danas se bere i cveće koje se ne unosi u kuću, već potopi u vodu da prenoći, a ujutru se, na Cveti, ukućani njome umivaju. Lazareva subota slavi se i kao krsna slava, sa obavezno posnom trpezom. Ne rade se teži poslovi.