Pravoslavni hrišćani danas obeležavaju Bele poklade, praznik u narodu poznatiji kao Pročke. Na ovaj dan traži se oproštaj grehova, ali se i priprema za Veliki post. Jede se masna hrana ali ne i meso, a već od ponoći isključivo posna hrana.
Bele poklade su najsvečanije i najrasprotranjenije u toku godine. Dobile su naziv po Beloj nedelji, a zovu se i: Velike poklade, Završne poklade, Sirne poklade, Proštene poklade, jer se tog dana opraštaju svađe i uvrede i svi se međusobno druže i čašćavaju.
Postoje razni običaji kada je u pitanju način na koji se obeležava ovaj praznik. U Pčinji se, na primer, naprave velike gomile slame na sred sela i zapale. Ta vatra se naziva krleštica.
Veliki post počinje u ponedeljak, 3. marta, a završava se Vaskrsenjem Isusa Hrista – Vaskrsom.
Prva nedelja posta zove se Čista, dok se do Vaskrsa, uz posebna pravila, smenjuju – Pačista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvetna i Strasna ili Stradalna nedelja.
Veliki ili Časni post dobio je ime prema Časnom krstu na kojem je stradao Isus Hristos. Post je ustanovljen po uzoru na podvig Spasitelja koji je, posle krštenja na reci Jordan, otišao u pustinju i postio četredest dana i noći, nakon čega je izašao kao pobednik iz iskušnja koja mu je postavio sotona.
Vernici dane posta provode u molitvi, praštanju i pokajanju kako bi se pripremili za Svetu tajnu pričešća. Post osim telesnog podbiga u smislu odricanja od hrane životinjskog porekla pre svega predstavlja vreme kada posebnu pažnju treba obratiti na svoje misli, reči i dela i duhovni život.