Blažena Ksenija Petrogradska, ruska je svetiteljka, koja je još za vreme života i tokom 19. i 20. veka bila poštovana kao brza pomoćnica i čudotvorka. Ova svetiteljka sve je poštovanija u Srbiji pa tako i u Vranju, gde svake godine svečari u Saborni hram Svete Trojice donose kolač u slavu Ksenije Petrogradske. U Mudrakovcu kraj Kruševca izgrađen je i paraklis posvećen njoj koji mnogo naroda pohodi na današnji dan.
Blažena Ksenija je rođena između 1719. i 1730. godine i svoj podvig nosila je u Petrogradu (sadašnji Sankt – Peterburg). Nakon smrti svog muža, tada dvadesetšestogodišnja Ksenija, odbacuje sve svetovno, sve što ima daje drugima i počinje da živi na ulicama grada. Ona je na sebe uzela podvig jurodivosti.
Odlučila je da otpočne najteži hrišćanski podvig – da se pravi bezumna, kako bi, prinevši ono najdragocenije u čoveku – razum, umolila Stvoritelja za pomilovanje iznenadno preminulog supruga.
Jurodivost (ili ludost Hrista radi) je naizgled nerazumno ponašanje u religijske svrhe, koje je tradicionalno zastupljeno u pravoslavnom hrišćanstvu gde se smatra jednim od najtežih i najsmelijih oblika podvižništva.
Za Blaženu Kseniju Petrogradsku vezuju se mnoga čudesna isceljenja i njena brza pomoć onima koji se nađu u nevolji, a mole se njoj za pomoć i zastupništvo Gospodu, o čemu se više može pročitati u njenom žitiju ali u knjizi o njoj koja je dostupna i na srpskom.
Veruje se da posebno pomaže onima koji imaju problem sa pronalaskom posla ili rešavanjem stambenog pitanja.
Sahranjena je na Smolenskom groblju u Petrogradu, gde je svojevremeno pomagala gradnju crkve, podignutu u ime ikone Smolenske Majke Božje. Nad grobnicom Blažene Ksenije 1902. godine sazidana je nova kapela sa mramornim ikonostasom i nadgrobnim spomenikom. Ona je uvek bila otvorena za služenje pomena, koji se nigde toliko često nisu služili kao na grobu Blažene Ksenije. Danas je kapela restaurirana i ponovo otvorena za pristup i molitve.
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja i Prepodobnu Kseniju Rimljanku i Svetog mučenika Vavila.