Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca, Božjeg ugodnika i velikog čudotvorca čija su dela poznata i van granica Srpske pravoslavne crkve. Veliki broj vernika iz regiona je u poseti manastiru Ostrog, koji je najposećenija svetinja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Manastir Ostrog nalazi se u steni na velikoj nadmorskoj visini u Crnoj Gori. Do manastira se dolazi putem ali i uzanom stazom kroz planinski predeo koju vernici prelaze pešaka i bosonogi. Mir i emocija koja se oseća pod Ostrogom nisu ostavili ravnodušnim nijednog posetioca i poklonika.
Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac rođen je kao Stojan Jovanović u selu Mrkonjići kod Trebinja u Hercegovini od majke Anastasije i oca Petra Jovanovića po predanju 28. decembra 1610. godine. U strahu od danka u krvi roditelji su ga u 12. godini života poslali u manastir Zavalu kod svog strica Serafima koju je bio iguman manastira.
Kao monah ubrzo se pročuo zbog svog podvižničkog života, a kasnije je izabran i posvećen za episkopa zahumskog i skenderijskog. Kao arhijerej živeo je u manastiru Tvrdošu i odatle utvrđivao u Pravoslavlju svoje vernike, čuvajući ih od turskih svireposti i latinskog lukavstva. Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog gde je nastavio svoj opasni podvižnički život, uz mnogo tople molitve i brige za svoje vernike.
Umro je 1671. godine. NJegove mošti i njegov grob čuvaju se u manastiru u Ostrogu do današnjeg dana. U njihovu moć isceljenja i utehe veruju podjednako i hrišćani i muslimani. U Ostrogu se svake godine na Trojičine dane održava veliki Narodni sabor. Manastir Svetog Vasilija Ostroškog mu je posvećen.
Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Vasilija Ostroškog 12. maja po gregorijanskom kalendaru (29. aprila, po julijanskom).